Dekonstrukcija povijesno glazbenih iskustava: 'Canzonette popolari', popularna glazba u Rijeci između dva svjetska rata


Istraživanje se usmjerava na (de)konstrukciju povijesnog popularnoglazbenog oblika  poznatog pod naslovom canzonette fiumane, ujedno i specifične glazbene prakse koja je obilježila kulturni život grada Rijeke posebno u vremenu prve polovine 20.stoljeća. Canzonette fiumane  definiraju se riječkim glazbeno-poetskim oblikom koji se na paleti popularnoglazbenih žanrova Tin Pan Alley faze ističe lokalnim, glazbenim i kulturnim entitetom.

S glazbene strane promatrano, riječ je o oblicima čiju ukorijenjenost nalazimo u 16. stoljeću, s vremenom evoluiranu do arije gdje naglašena organska melodija i okvir apstraktne strukture pripadaju retrospektivnim žanrovima kojima canzonetta fiumana i sama pripada. Canzonette fiumane se pozicioniraju u kulturne urbane glazbene forme namijenjene zabavi.

Povezanost canzonette s talijanskom kulturom gdje je ovaj kulturni oblik autentičan, upućuje na istraživanje povijesnih talijansko-riječkih veza kao i multikulturalnosti riječkog prostora u kojem su se križale različite kulture. Upravo na primjeru canzonette fiumane kao glazbene forme koja artikulira iskustava običnog čovjeka, pruža se mogućnost otkrivanja nepoznate strane povijesti grada Rijeke i nepoznate glazbene tradicije koja, uzmemo li u obzir današnje definiranje Rijeke kao grada istaknute popularnoglazbene kulturne prakse, umnogome ima upotpuniti povijesnu kulturnu sliku grada i pridonijeti njegovoj kulturnoj identifikaciji. Pritom i fijumanski dijalekt kao osobita jezična varijanta pruža mogućnosti za konstruiranje povijesnih značenja Rijeke  kao jedinstvenog lokaliteta.

Interes istraživanja popularnoglazbenog žanra temelji se na sociološko-psihološkoj činjenici da svaki žanr definira duhovnu situaciju vremena. Popularne pjesme kodificiraju oblike ponašanja, mišljenja i osjećaje koje su aktualni u svakodnevnom iskustvu. Cilj istraživanja canzonette fiumane usmjerava se jednako prema znanstvenom i prema umjetničkom cilju. Potonji je cilj istraživanja potencijalno određen glazbeno-scenskim uprizorenjem kao artističkim rezultatom znanstveno-istraživačkog rada. Njime će se približiti rezultati istraživanja javnosti i pokazati da oni nisu privilegija znanstvenika, već interesi
širokog kruga zajednice. 

 


Istraživački tim
Martina Blečić, mag martina.blecic@gmail.com
Svjetlana Janković svjetlana.jankovic@hotmail.com
Press za tyberga

dr. sc. DIANA GRGURIĆ, doc.

Filozofski fakultet

e-pošta: dgrguric@ffri.hr
prostorija: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, F-812



MEĐUNARODNA VIDLJIVOST:
CITATIH-INDEXI10-INDEX
Google scholar 0 0 0