Biopsihosocijalni aspekti funkcionalnih crijevnih poremećaja


 

Novija istraživanja sve više ističu važnost biopsihosocijalnog pristupa zdravlju i bolesti, posebice u području gastrointestinalnih bolesti i poremećaja. Cilj je planiranog istraživanja ispitati prediktivnu vrijednost bioloških (kortizol, kalprotektin, mjere autonomne kontrole srčane aktivnosti) i psihosocijalnih (raspoloženje, dnevni stresni događaji, osobine ličnosti, anksioznost, depresivnost, socijalna podrška) odrednica sindroma iritabilnog crijeva za objašnjenje simptoma bolesti i kvalitete života oboljelih osoba. U istraživanju će sudjelovati pacijenti s dijagnosticiranim sindromom iritabilnog crijeva, koji se liječe u gastroenterološkoj poliklinici Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju Interne klinike Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Planira se korištenje većeg broja psiholoških i fizioloških mjera. Ovakvo objedinjavanje bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika upravo proizlazi iz biopsihosocijalnog pristupa bolesti i zdravlju koji se pokazuje ključnim za razumijevanje funkcionalnih crijevnih poremećaja. Osim standardnih metoda (primjena psiholoških upitnika te mjerenja kortizola u krvi i fekalnog kalprotektina), sudionicima će se mjeriti varijabilitet srčanog rada. Radi se o relativno novoj metodi koja omogućava uvid u parasimpatičku aktivnost te simpato-vagusnu ravnotežu. Dinamička je ravnoteža između simpatičkog i parasimpatičkog autonomnog sustava osnova održavanja stabilnosti i zdravlja organizma. U istraživanju će biti korištene i dvije vrste dnevnika s ciljem dvotjednog praćenja simptoma bolesti, raspoloženja i dnevnih stresnih događaja. Ovakvo kontinuirano praćenje omogućit će uvid u dinamiku odnosa između simptoma, raspoloženja i razine stresa, što nije moguće pri standardnoj jednokratnoj primijeni upitnika. Opisani pristup istraživanju i praćenju odrednica sindroma iritabilnoga crijeva omogućit će bolje razumijevanje razvoja i održavanja navedenoga poremećaja, ali i planiranje učinkovitijih intervencija usmjerenih poboljšanju kvalitete života oboljelih osoba. Planirano istraživanje potaknut će suradnju između stručnjaka različitih profila unutar riječkog Sveučilišta ali i suradnju s inozemnim stručnjacima. 

Izdvojeni rezultati istraživanja: 

Rezultati su uputili na važnost biološkog markera kalprotektina za tjelesnu kvalitetu života (bol, tjelesna ograničenost radi simptoma bolesti i dr.). Uz kalprotektin, značajnim prediktorom tjelesne kvalitete života pokazala se depresivnost, koja ujedno uz pozitivno raspoloženje opisuje dio varijance mentalne kvalitete života (socijalno i emocionalno funkcioniranje osobe).

Prevedena je i prilagođena Mjeru visceralne osjetljivosti (Labus i sur., 2004., 2007.) koja se pokazala izvrsnim pokazateljem izraženosti simptoma u oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva.

Prilagođena je slikovna mjera Percipirane opterećenosti bolešću (PRISM-RII, autori: Klis i sur., 2008). Korištenjem ove slikovne mjere pokazali smo da osobe sa sindromom iritabilnog crijeva koje svoju bolest percipiraju većom imaju višu visceralnu anksioznost, nižu opću kvalitetu života i izvještavaju o težim simptomima.

 


Istraživački tim
dr.sc. Goran Hauser, docent goran.hauser@medri.hr
Sanda Pletikosić spletikosic@ffri.hr
prof. dr.sc. Mladenka Tkalčić mladenka.tkalcic@ffri.hr
prof. dr.sc. Dan L. Dumitrascu ddumitrascu@umfcluj.ro
Ivana Plavšić, dr.med. plavsicivana43@yahoo.com
Img 0053

prof.dr.sc. MLADENKA TKALČIĆ

Filozofski fakultet

prostorija: f-337
e-pošta: mlat@ffri.hr
mobitel: 0989080257



MEĐUNARODNA VIDLJIVOST:
CITATIH-INDEXI10-INDEX
Google Scholar 242 7 5