Molekularni mehanizmi tumorske progresije i metastaziranja raka dojke


Karcinom dojke je klinički heterogena bolest, često nepredvidljivog tijeka unatoč poznatim prognostičkim čimbenicima. Histološki slični tumori mogu imati različitu prognozu i različit odgovor na terapiju zbog molekulskih različitosti između histološki sličnih tumora. Poznato je da androgeni imaju značajnu ulogu u fiziologiji dojke, pa je signaliranje androgenim receptorom (AR) prepoznato kao važni faktor u karcinogenezi raka dojke. Studije su pokazale da je AR, pomalo paradoksalno, najučestalije eksprimirani nuklearni hormonski receptor u karcinomu dojke. Uspjeh ER/PR i HER2 ciljanih terapija preusmjerio je interes prema AR za one karcinome dojke koji ne eksprimiraju ER/PR i/ili HER2, takozvani trostruko negativni karcinomi. Čini se da je kod ovih karcinoma posebno bitan kalpain na način da je povišena ekspresija kalpaina 1 ima utjecaj na preživljenje bez znakova bolesti i povezana je s lošijom prognozom u HER2 pozitivnih tumora liječenih adjuvantnom kemoterapijom. Postavljena je hipoteza da različito preživljenje tumorskih stanica izloženih terapijskim
agensima ovisi dijelom o aktivaciji proteina i signalnih puteva ovisnih o kalpainu. Tako pojačana ekspresija kalpaina vodi u proliferaciju i razvoj HER2 pozitivnih tumora rezistentnih na trastuzumab, dok je inhibicija povezana sa sniženom proliferacijom i pojačanom osjetljivošću na specifičnu terapiju. 
Identifikacija novih biomarkera može pomoći u ranoj dijagnostici i potencijalna su meta učinkovite terapijske strategije. Jedan od novih pokazatelja je hipofizni tumor transformirajući gen 1 ( PTTG1)koji je otkriven u nekoliko tumora histološki nepovezanog podrijetla, a njegova razina ekspresije je povezana s agresivnošću primarnog tumora. Budući da je u duktalnom karcinomu  dojke PTTG1 pokazao suprotni  put aktivacije od signalnih puteva analoga,
opažena aktivnost PTTG1 bi mogla biti od velike kliničke važnosti  jer učinkovito prikazuje kapacitet tumora za proliferaciju i vrlo vjerojatno je istodobno prisutna povezanost s p53 mutacijom onkogena koja ukazuje na lošiju prognozu,progresiju bolesti i kraće vrijeme do recidiva.

 

 


Istraživački tim
Doc.dr.sc. Valter Stemberga, dr.med. valter.stemberga@medri.uniri.hr
Prof.dr.sc. Dražen Cuculić, dr.med. drazen.cuculic@medri.uniri.hr
Doc.dr.sc. Gordana Đorđević, dr.med. gordana.dordevic@medri.uniri.hr
Dr.sc. Franjo Lovasić, dr.med. franjo.lovasic@medri.uniri.hr
Emina Grgurević Dujmić, dr.med. emina.grgurevic@ri.t-com.hr
Lucija Beram, student medicine, 4. godina lucija_b@windowslive.com
Franjo Carović, student medicine, 4. godina fcarovic@gmail.com
Doc.dr.sc. Sanja Štifter, dr.med. sanja.stifter@medri.uniri.hr
Josip Aničić, student medicine, 4. godina josip.anicic@gmail.com
Mr.sc. Koraljka Rajković Molek, dr.med. koraljka.rajkovic@ri.t-com.hr
Matea Tomasić, studentica medicine, 4. godina mateatomasic@yahoo.com
Dr.sc. Ita Hadžisejdić, dr.med. ita.hadzisejdic@medri.uniri.hr
2595 slika mustac.jpg crop

Prof.dr.sc. ELVIRA MUSTAĆ, dr.med.

Medicinski fakultet

e-pošta: elvira.mustac@medri.uniri.hr
telefon: +385 051 325 825
prostorija: Zavod/Katedra za opću patologiju i patološku anatomiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (Trg braće Mažuranića 10, 51000 Rijeka)



MEĐUNARODNA VIDLJIVOST:
CITATIH-INDEXI10-INDEX
google scholar 303 10 10