Razvoj prometne infrastrukture na paneuropskim koridorima EU fondovima i gospodarstvo Republike Hrvatske


Priključivanjem EU Hrvatska je dobila priliku za povećanje razine konkuretnosti gospodarstva kroz iskorištavanje povoljnog prometnog položaja. Povećanje otvorenosti gospodarstva koje donosi integriranje u EU, djeluje i na rast prometa roba i putnika na koridorima koji prolaze preko Hrvatske. S obzirom na financijsku zahtjevnost i duge rokove povrata investicija u prometnu infrastrukturu, EU državama članicama alocira razvojnu pomoć financiranjem izgradnje prometne mreže putem strukturnih i Kohezijskog fonda.

Članstvo RH automatizmom znači i prihvaćanje ciljeva Strategije Europa 2020 za “pametan, održiv i uključiv rast”, čije bi uspješno ostvarivanje u periodu 2014.-2020. godine, djelovalo kao pozitivan impuls gospodarskom rastu i razvoju. Posebno se to odnosi na efikasnost upravljanja resursima i tzv. cilj "20/20/20" koji podrazumijeva smanjenje emisije CO2 za 20%, porast udjela energije iz obnovljivih izvora na 20% te poboljšanje energetske efikasnosti za 20%.

Hrvatska putem EU fondova od 2014. do 2020. godine ima na raspolaganju 13,7 milijardi EUR. Od tog iznosa, gotovo 2 milijarde EUR je namijenjeno za razvoj prometne infrastrukture. Pritom je nužno naglasiti da će samo uz izgradnju dugoročne (minimalno sedmogodišnje) strategije razvoja transportnog sustava, RH biti u mogućnosti maksimizirati apsorpciju financijskih sredstava iz EU fondova.
Geostrateška pozicija Hrvatske i mogućnosti koje pruža članstvo u EU uvjetuju potrebu preispitivanja postojećeg načina financiranja izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture korištenja s ciljem efikasne apsorpcije EU fondova. Nadalje, komparacija i analiza primjera dobre prakse u zemljama članicama EU sa sličnim, tranzitnim geoprometnim položajem, analiza iskorištenosti postojećih prometnih resursa, utvrđivanje apsorpcijske sposobnosti RH na nacionalnoj i regionalnoj razini, analiza multiplikativnih učinaka razvojne pomoći, povezivanje razvoja i modernizacije prometne infrastrukure u funkciji rasta i razvoja gospodarstva RH. Iz toga proizlazi temeljna hipoteza projekta: Pozicija na paneuropskim koridorima X, Vb i Vc determinira mogućnost povećanja konkurentnosti gospodarstva Hrvatske razvojem prometne infrastrukture kroz apsorpciju strukturnih i Kohezijskog fonda EU.


Istraživački tim
Prof.dr.sc. Ivan Frančišković ivan.franciskovic@efri.hr
Helga Pavlić Skender hpavlic@efri.hr
Doc.dr.sc. Jelena Jardas Antonić jjardas@gmail.com
mr.sc. Jelena Parat jbabic@efri.hr
Vinko Zaninović, mag.oec. vinko.zaninovic@efri.hr
Izv.prof.dr.sc. Alen Host alen.host@efri.hr
Izv.prof.dr.sc Alemka Šegota alemka.segota@efri.hr
dr.sc. Katarina Toković katarina.tokovic@ri.t-com.hr
Prof.dr.sc. Vinko Kandžija kandzija@efri.hr
dr.sc. Igor Cvečić icvecic@efri.hr
Dario Maradin, mag.oec. dmaradin@efri.hr
Prof.dr.sc. Andrej Kumar andrej.kumar@siol.net
Prof.dr.sc. Liljana Lovrić llovric@efri.hr
No photo

izv. prof. dr. sc. Alen Host

Ekonomski fakultet

prostorija: kabinet 62
e-pošta: ahost@efri.hr
mobitel:

Google Scholar