Eksperimentalna istraživanja interakcije slane i slatke vode na nizvodnom toku i ušću Rječine


Predloženo eksperimentalno istraživanje predstavlja logičan nastavak prethodno provedenih istraživačkih radnji te se provodi putem izrade fizikalnog modela nizvodnog toka i ušća Rječine. Naime, u svrhu izrade prediktivnih analiza, putem kojih se mogu kvantificirati relevantne geometrijske i kinematičke veličine toka, dosad su na Zavodu za hidrotehniku Građevinskog fakulteta (GF) u Rijeci razvijeni analitički i numerički modeli razmatranog toka te su provedena određena in-situ mjerenja na nizvodnom toku i ušću Rječine. Mjerenja su provedena u svrhu verifikacije razvijenih matematičkih modela te u svrhu formuliranja regresijskih modela. Iako su dobiveni rezultati doveli do stanovitih saznanja, najviše od svega su artikulirala pravce daljnjih istraživanja te ukazala na potrebu za eksperimentalnim sagledavanjem prisutnih fizikalnih procesa na dodirnim točkama sudjelujućih fluida. Naime, u svrhu sagledavanja dinamike razvoja slanog klina, koja još uvijek nije cjelovito shvaćena, neophodno je utvrditi uvjete u kojima se narušava hidrodinamička stabilnost na vododijelnici te se putem tranzitnih stanja, evidentiranih Holmboevim valovima i Kelvin–Helmholtzovim vrtlozima, inicira miješanje slatke i slane vode. Iako je opisana problematika fokusirana na specifični problem (tok Rječine), predviđa se da će rezultati biti i od općenitijeg značaja u oblasti dvofaznih tokova koji svojom kompleksnošću još uvijek plijene pažnju mnogih istraživača. Naime, klasična dinamička analiza strujanja fluida, provedena pod pretpostavkom hipoteze kontinuuma, u navedenim okolnostima gubi atraktivnost jer iziskuje definiranje složenih i često unaprijed nepoznatih konstitutivnih veza. Iz tog razloga, te s obzirom na relativno velikim broj varijabilnih utjecaja koje treba uzeti u obzir (izdašnost izvora Rječine, protok kroz HE Rijeka, razina mora, razina podzemne vode, hidrološki uvjeti), potrebu za eksperimentom je lako opravdati. Umanjena replika korita Rječine će se reproducirati 3D tehnologijom printanja digitalnih karti korita i okolnog terena. Dobiveni reljef će se zatim smjestiti u eksperimentalni bazen hidrotehničkog laboratorija na GF u Rijeci. Svime navedenim će se osigurati laboratorijsko okruženje u kojem će se rezultati teorijskih analiza moći postaviti pred eksperimentalnu kušnju.


Istraživački tim
No photo

izv. prof. dr. sc. Vanja Travaš, dipl. ing. građ.

Građevinski fakultet

prostorija: 011
e-pošta: vanja.travas@uniri.hr
mobitel: 0915810551